Čubura - zanatsko boemski raj

Šta pruža Beograd?

Čubura - zanatsko boemski raj

https://sh.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cubura_(Beograd)#/media/File:Cubura.jpg

Čuburske ulice oivičene drvoredima lipa koje zanosno mirišu od proleća do kasne jeseni, ostaju duboko urezane u sećanje svakog posetioca. Ovaj kraj, dom je najvrednijih i najveselijih Beograđana – starih zanatlija preko dana i starih boema čim padne noć.

Čubura je jedan od najlepših delova centralnog Beograda. Nalazi se u okviru Gradske opštine Vračar, a prostire se duž ulica Maksima Gorkog i Cara Nikolaja II, između Neimara i Kalenić pijace. Poreklo imena i dalje je misterija, a postoji nekoliko teorija o značenju ove reči neobične zvučnosti.

Koliko je ime intrigiralo stanovnike Beograda, dokazuje i članak koji se bavio rasvetljavanjem ove tajne, a koji potpisuje poznati novinar istraživač lista „Vreme“, Sveta Milutinović. On je još 1939. godine krenuo je u potragu za „kumom“ Čubure, a u svojoj je potrazi došao do podataka da je ova, tada cvetna poljana, počela gušće da se naseljava negde oko 1880. godine. Tadašnje stanovništvo, koje su uglavnom činili zemljoradnici i Romi, improvizovalo je svojevrsni vodovod na izvoru pitke vode, na mestu današnjeg Južnog bulevara, i to sve uz pomoć jednog visokog bureta bez dna. Prema nekim tvrdnjama, naziv naselja potiče upravo od ovog događaja, tačnije romske reči „učuburo“, koja je označavala bude većih gabarita.

Druga teorija tvrdi da Čubura svoje ime duguje lekovitoj i aromatičnoj biljci čubar, koja je navodno u izobilju rasla u ovom području. Ova teorija, jednako je verovatna kao i prethodna, a posebno joj doprinosi činjenica da je Čubura od davnina poznata po mehanama koje su nudile vrhunske specijalitete jedinstvenog ukusa, kakav se nije mogao sresti ni na jednom drugom mestu.

Kad se već spominju kafane, ne može se pričati o Čuburi, a da se ne spomene čuvena mehana Trandafilović za koju je nekada važilo pravilo – da se iz nje ne sme izaći pre zore.  A tu je i čuvena kafana „Čubura“ u kojoj su se vodili mnogi čuveni razgovori, često potom pretočeni u književnost, poeziju ili na film.  

Još nešto što samo Čubura ima jeste jedinstveni „Gradić Pejton“, ili kako ga meštani nazivaju „Zanatsko boemsko umetnički centar“, koji predstavlja eksperiment socrealizma. Arhitekta Ranko Radović, 1970. godine dobio je zadatak da izgradi lokale za zanatlije, a kao model za ovaj projekat, uzeo pčelinje saće. Pored jedinstvenog arhitektonskog rešenja, ovaj deo i danas krase zanimljive zanatske prodavnice, koje uspešno čuvaju duh starih Beograđana.

Iako se nalazi u samom srcu urbanog Beograda, Čuburski park unosi svežinu i hlad, a tu je i da nas podseti na nekadašnju prirodnu idilu obronka nadomak prestonice. Jedna od najpoznatijih pijaca u gradu – Kalenić, nalazi se u neposrednoj blizini i savršeno upotpunjuje šarm ovog kraja, udobnog za život i omiljenog.  

Da biste proverili zašto su Čkalja i Dragan Nikolić, kao i mnogi drugi velikani pre njih, živeli baš ovde, slobodno dođite, Čubura je uvek rado primala sve poštene putnike i namernike. A, ako vam se dopada ideja da se i trajno zadržite u ovom živopisnom beogradskom kraju, pogledajte našu ponudu nekretnina na linku.